Na E Ioe
Na e Ioe ia te a’u anapo o lou alofa e le faagalo pele ea ita o le a fano lenei ua amata ai le uo Tali: mau lo’u loto i vaavaai atu ae ua faagalo mai a’u lalelei niu sila i la’u vaai tama samoa ua faagalo mai na
Na e Ioe ia te a’u anapo o lou alofa e le faagalo pele ea ita o le a fano lenei ua amata ai le uo Tali: mau lo’u loto i vaavaai atu ae ua faagalo mai a’u lalelei niu sila i la’u vaai tama samoa ua faagalo mai na
Sosefina is the Samoan way of saying, “Josephine.” This poor guy is just not sure if Sosefina is really his or not. Is her love real? La’u filifiliga i le toe / mo le amataina O le ta mafutaga ina ia maua se uiga E le suamalie pe a faigofie
This poet is eloquently expressing fear that this love might be over. Sau ia oe taute lo’u au se’i fai sau tala O tumau pea ita i sou lagona i le mafutaga O ou foliga ma ou fofoga fiafia mata’ata’ata O lo’o tumau pea oe la’u rosa, la’u fua matala
English translation and discussion: Naumati LagonaDestitute and alone, the feeling is like a desperate thirst for water, or wine that’s become bitter, or a ship that’s run aground… Feeling that pain. (Laga Savea performs this gorgeous rendition of a Five Star classic.) Naumati lagona mamao fo’i lo’u aiga To’a le
English translation & discussion: Afai e te alofa If you have love for me, please come back to me. Here’s a classic ballad of yearning and desire, of heartbreak and hope. A favorite of Samoan romantics. (Five Stars version) Afai e te alofa se’i maliu maia oe Foi mai ia ita
A beautifully poetic and pensive song about death, duty and rebirth. Oso ae le la, ua ou fiafia Manatua le oti ou te talia O fugala’au ua teuteu ina Saunia le valaau ia e taliaina Ua leai se tuinanau Matala le tuugamau Lou tiute ia logomai Ia ou sao atu
Something is weighing heavily on this poet’s mind. Has his true love changed her mind about him? Why won’t she say something? Tali maia o ‘oe lo’u au Sei fa’amalu ai lo’u mafaufau Fa’amalu ai fo’i lou tu’inanau Ma lo’u tauanau Sa fai ‘oe ma a’u uo O ananafi fo’i
A “lupe” is a pigeon. It’s also what we use to describe someone beloved, especially someone who has “flown” away. O la’u lupe ua lele i le vao Ma manu tafafao Leai se upu e faimai mo a’u, yeah Sa ou nofo ma va’ava’ai Pe e te fo’i mai O
OU TE NOFO POPOLE MANATU IA OE SE FAAMOLEMOLE FAI MAI PE LEAI O A’U POPOLE MATA’U I ASO NEI UA SAU LO’U VAIVAI I LO’U FIA VAAI OU TE NOFO MA LE MALIGI O O’U LOIMATA I LOU FIA VAAI BABY IA OE TALU LOU NAUNAU FAAMAONI E TUMAU
Our love was beautiful, everything was going so well… and then suddenly things just fell apart. Now what? (Tu’ua le Masaniga) Sa fausiaina lenei alofa ia ta’ua upu ma o ta lagona vai malu o’u moomooga faliu maia lau afioga Ina ua tu’ua le masaniga lea sou lape o sou